Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine je do prije samo nekoliko godina bila u dubokoj krizi.
Loši rezultati, nepovjerenje javnosti, problemi u Nogometnom savezu BiH i konstantne unutrašnje podjele ostavljali su dojam da je put prema naprijed gotovo nemoguć.
Nacionalne tenzije, balansiranje interesa Bošnjaka, Srba i Hrvata te narušena reputacija domaće lige dodatno su usporavali razvoj reprezentativnog i klupskog fudbala.
Ipak, stvari su se počele mijenjati. U posljednjem kvalifikacijskom ciklusu za Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku, reprezentacija BiH ostvarila je iznenađujuće dobre rezultate i u teškoj grupi s Austrijom i Rumunijom bila nadomak plasmana na završni turnir.
Nade i dalje postoje, pod uslovom da dobra forma potraje i u martovskom baražu.
Emir Spahić povlači poteze koji mijenjaju sliku reprezentacije
Za vidljiv napredak zaslužni su igrači predvođeni kapitenom Edinom Džekom i selektorom Sergejom Barbarezom, ali važnu ulogu ima i direktor reprezentacije Emir Spahić, koji je u aprilu 2024. godine preuzeo tu funkciju od Zvjezdana Misimovića, piše Nogomania.
Spahić iza sebe ima bogatu igračku karijeru. Bio je dio slavne generacije NK Zagreb koja je 2002. godine osvojila titulu prvaka Hrvatske, a nastupao je i za brojne klubove u Rusiji, Francuskoj, Španiji i Njemačkoj.
Po dolasku u Savez jasno je poručio da će se raditi planski i dugoročno – i toga se, čini se, strogo drži.
Njegov osnovni cilj postao je pronalazak i povratak nogometaša bosanskohercegovačkog porijekla koji su odrasli i stasali u inostranstvu. Spahić je otvoreno poručio da Savez ne "krade" igrače, već vraća vlastitu djecu, i da će takav pristup provoditi od najmlađih selekcija pa naviše.
Slovenci upozoravaju: BiH "uzima" njihove talente
Takav pristup već je izazvao reakcije u regiji, posebno u Sloveniji.
Kao primjer se navodi Arjan Malić, dvadesetogodišnji desni bek rođen u Jesenicama, koji je nastupao za slovensku U-19 reprezentaciju. Nakon razgovora sa Spahićem odlučio je obući dres BiH, a za A selekciju već je upisao šest nastupa. Danas je član austrijskog Sturma iz Graza.
U Sloveniji se sve češće spominje i ime Luke Topalovića, talentovanog veznjaka omladinske ekipe milanskog Intera.
Iako još nije debitovao za slovensku seniorsku reprezentaciju, Topalović ima pravo nastupa za BiH, s obzirom na porijeklo roditelja. Upravo tu Slovenci vide potencijalnu prijetnju i upozoravaju da bi se mogao ponoviti "slučaj Malić".
Igrači iz dijaspore podigli kvalitet reprezentacije
Među najzvučnijim imenima koje je Spahić doveo nalazi se i defanzivni vezista Brentforda Vitaly Janelt. Iako nema balkanske korijene, povezan je s Bosnom i Hercegovinom preko supruge iz Sarajeva, a za njemačku reprezentaciju nikada nije dobio ozbiljnu priliku.
Dobijanjem bh. državljanstva postao je opcija koja može donijeti dodatni kvalitet sredini terena, ipak još uvijek se čeka na njegov nastup, a pitanje je hoće li i doći do njega.
Pored njega, reprezentaciju su pojačali i Dženis Burnić, Armin Gigović, Nikola Katić, Ivan Šunjić, Luka Kulenović, Samed Baždar i Ifet Đakovac.
Posebno se ističe mladi Esmir Bajraktarević, rođen u SAD-u, bivši reprezentativac mlađih selekcija SAD-a, danas član PSV Eindhovena.
Nova strategija donijela konkurentnu BiH
Praksa okupljanja igrača koji nisu prošli domaće fudbalske škole, ali imaju vezu s Bosnom i Hercegovinom, pokazala se kao pun pogodak. Reprezentacija je nakon dugo vremena ponovo konkurentna, s jasnom vizijom i širim igračkim kadrom.
Upravo zato, kako pišu slovenski mediji, BiH danas više nije samo autsajder, već reprezentacija koja planskim radom gradi budućnost – i pritom sve češće ulazi u interesnu zonu svojih susjeda.