Pet golova Lionela Messija u prve dvije utakmice Argentine na Svjetskom prvenstvu 2026. i dva gola Cristiana Ronalda protiv Uzbekistana, čime je portugalski igrač postao prvi golman na šest svjetskih prvenstava, nisu samo postavili historijske rekorde.
Također su istakli opći trend na ovom turniru: relevantnost zvijezda koje imaju oko 40 ili više godina.
Velika imena
Dok su na drugim svjetskim prvenstvima najstariji igrači obično bili golmani, Svjetsko prvenstvo 2026. godine predstavlja velika imena koja prkose starosnim ograničenjima na drugim pozicijama.
Messi puni 39 godina ovog 24. juna, a Portugalac Cristiano Ronaldo 41. Obojica igraju na svom šestom Svjetskom prvenstvu (rekord koji dijeli s meksičkim golmanom Guillermom Ochoom, koji ima 40 godina).
Drugi primjeri uključuju Hrvata Luku Modrića i bosanskog napadača i najboljeg strijelca Edina Džeku, obojica sa 40 godina. Japanski defanzivac Yuto Nagatomo ima 39, a američki kapiten Tim Ream 38.
"Nesumnjivo je da je u toku proces u kojem igrači ranije dostižu vrhunski nivo i uživaju u dužem životnom vijeku. I to se dešava ne samo u fudbalu, već u svim sportovima", kaže za BBC World Carlos Lago, profesor fudbala na Univerzitetu Vigo u Španiji, autor brojnih studija i savjetnik nekoliko klubova.
Sa pet golova u prve dvije utakmice Argentine, Messi je postao najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava.
„Dat ću vam vrlo snažnu statistiku. Od početka Lige prvaka 1992-93. do sezone 2017-18., prosječna starost igrača porasla je za 1,6 godina. U sezoni 1992-93. bila je 24,9 godina. Sada smo na 26,5 godina i ovaj proces će se nastaviti i dalje“, dodaje.
Peter Krustup je profesor na Odsjeku za sportske nauke i kliničku biomehaniku Univerziteta Južne Danske. On je trener i objavio je brojne studije iz oblasti fudbalske nauke kod profesora Chrisa Carlinga, također sa istog univerziteta.
„Trenutna evolucija, s rastućim brojem elitnih igrača starijih od 40 godina, zaista je zanimljiva, jer se događa u vrijeme kada intenzitet igre i broj utakmica nastavljaju rasti“, rekli su Krustrup i Carling za BBC World.
Ovaj turnir također predstavlja posebne izazove koji zahtijevaju još više od starijih igrača.
"Ovo je prvo Svjetsko prvenstvo sa 48 timova, što znači više utakmica, dužu nokaut fazu i duga putovanja preko Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika. Nekoliko gradova domaćina doživljava intenzivne vrućine, a mnoge utakmice igraju se na temperaturama oko 30°C", ističu danski stručnjaci.
"Timovi će se također morati nositi sa zagađenjem zraka i alergenima, koji se znatno razlikuju od mjesta održavanja. Nadmorska visina se također razlikuje, jer će se utakmice u Mexico Cityju i Guadalajari igrati na znatnim nadmorskim visinama."
U slučaju starijih igrača, dodaju oni, razumno je pretpostaviti da promjene u sposobnosti regulacije tjelesne temperature tokom vježbanja, povezane sa starenjem, mogu predstavljati veći izazov za one u 30-im i 40-im godinama.
Era podataka i pametnih prsluka
Povećani životni vijek u fudbalu nema samo jedan uzrok. To je posljedica kombinacije faktora, od naučnog napretka u treningu i oporavku do kulturne promjene.
Genetika također igra ulogu, objašnjava za BBC Mundo argentinski kardiolog Roberto Peidro, stručnjak za sportsku medicinu i bivši ljekar argentinske reprezentacije (uključujući i Svjetsko prvenstvo u SAD 1994. godine). Dr. Peidro je bio i lični ljekar Diega Armanda Maradone.
"Nisu svi spremni za život intenzivne sportske aktivnosti sa kardiovaskularnog, plućnog i mišićnog stanovišta sa preopterećenjima svih tjelesnih sistema. Nisu svi spremni za sve ovo, a genetika ima mnogo veze s tim."
Ali pored genetike, dodaje on, ključni tehnološki napredak omogućio je novi način treninga koji favorizuje duže trčanje.
"Vrsta treninga se potpuno promijenila u odnosu na prije 20 ili 30 godina. Čak možete telemetrijski znati da li je mišić umoran ili ne kako biste nastavili suočavanje sa sportskim takmičenjem."
"Kao što vidimo kod prsluka koje nose fudbaleri, GPS se može koristiti za praćenje otkucaja srca, pređenih udaljenosti... Sve ovo nam omogućava da otkrijemo alarmantnu situaciju, poput prerane iscrpljenosti, i u tom trenutku možemo izbaciti igrača iz takmičenja ili obaviti posebnu vrstu posla."
Lago ističe da svi veliki fudbalski klubovi i nacionalni timovi sada koriste vrlo moćne sisteme za prikupljanje informacija.
"Oni se zovu sistemi za praćenje, sistemi za praćenje performansi. Analiziraju fizičke performanse, ukupnu udaljenost u kilometrima ili metrima koju igrač pređe, ali i udaljenost pri različitim intenzitetima, hodanje malom brzinom, srednjom brzinom, velikom brzinom ili sprintom, broj ubrzanja i usporavanja, broj skokova."
Neymar je jedna od zvijezda koja je koristila pametne prsluke sa senzorima tokom treninga.
Poznavanje kako svaki igrač reaguje na zahtjeve treninga i utakmica omogućava trenerskom osoblju da inteligentnije zaštiti starije igrače i da strateški koristi rotaciju u timu, posebno s obzirom na povećani broj dozvoljenih zamjena, prema Krustrupu i Carlingu.
Novo pravilo o zamjenama iz 2020. godine, koje otvara mogućnost korištenja 5 zamjena u regularnom vremenu i još 1 u produžecima, stvara veću taktičku fleksibilnost i mogućnost da Ronaldo, Messi ili Modrić igraju od 60. do 90. ili 120. minute u nokaut utakmicama.
Fudbaleri koji se takmiče nakon 35. godine danas imaju koristi od onoga što Krustrup i Carling opisuju kao Sportsku nauku 3.0.
Prva faza se sastojala od laboratorijskih eksperimenata o tome kako tijelo reaguje na vježbanje. Druga faza je uvela tehnologiju u područje treninga, iako se to nije uvijek prevelo u bolje odluke.
"Pravi izazov danas nije prikupljanje podataka, već znanje šta s njima učiniti. Sportska nauka 3.0 nastoji premostiti taj jaz. Cilj je integrirati fiziološke i trenažne principe s ljudskim znanjem i umjetnom inteligencijom kako bi se olakšalo bolje svakodnevno donošenje odluka", ističu danski stručnjaci.
Revolucija u oporavku
Pored izuzetnog talenta, ličnosti poput Messija ili Cristiana Ronalda imaju pristup najboljoj tehnologiji ne samo u ishrani i medicinskoj pomoći, već i u još jednom ključnom aspektu: oporavku nakon utakmice.
Za Lagosa, "velika revolucija koja se dogodila u procesima oporavka je personalizacija onoga što se radi."
"Više se ništa ne radi za sve igrače u timu generalno, već se doza, količina i ono što moraju raditi daje pojedinačno svakom od njih na osnovu mnogih varijabli, kao što su njihove godine, broj minuta koje su igrali ili da li su imali prethodne povrede."
"Meni s opcijama je izvanredan, a ono što radimo jeste izrada personaliziranih menija. Svaki igrač ima svoju rutinu oporavka, a to je značilo da, naravno, možete igrati duže, češće i s većim intenzitetom."
Taj meni može uključivati sve, od limfne drenaže do tehnika hladnog oporavka.
"Nakon utakmice, igrači sjede ili stoje u hladnoj vodi, obično između 10°C i 15°C. Urone se u veliku kadu na oko 10 do 15 minuta", objašnjavaju profesori Krustrup i Carling.
"Hladnoća uzrokuje sužavanje krvnih sudova u blizini kože, smanjujući otok i upalu mišića. Nakon izlaska iz vode, protok krvi se brzo obnavlja, što pomaže u ispiranju otpadnih proizvoda koji se nakupljaju tokom intenzivne vježbe. Moglo bi se reći da je to kao dugme za resetovanje tijela."
Krustrup je 2026. godine proveo pregled deset kontroliranih studija o uranjanju nogometaša u hladnu vodu.
"Otkrili smo da su igrači koji su koristili CWI nakon utakmice brže oporavili snagu mišića nogu, pokazali niže nivoe krvnog markera oštećenja mišića i prijavili manju bol u mišićima u danima nakon utakmice u poređenju sa igračima koji su jednostavno odmarali."
Druga tehnika hladne terapije je krioterapija, koja koristi hladan zrak umjesto vode i uključuje stajanje u posebno dizajniranoj komori na izuzetno niskim temperaturama. "Na primjer, na temperaturama ispod -110ºC u trajanju od jedne do tri minute."
"Iako obje tehnike imaju za cilj smanjenje upale i bolova u mišićima, uranjanje u vodu bilo je predmet mnogo više naučnih istraživanja."
Kulturološke promjene
Stručnjaci koje je konsultovao BBC World slažu se da je duži životni vijek također rezultat kulturnih promjena.
Dr. Peidro ističe da "postoji kurturološki pomak gdje fudbaleri znaju da ako se prilagode fiziološkim i medicinskim procedurama koje danas postoje, duže će živjeti od fudbala. Prije, 70-ih ili 80-ih godina, igrači možda nisu ni znali da li imaju visok holesterol, visok krvni pritisak ili su čak imali elektrokardiogram."
"S ovom promjenom, fudbaleri znaju da moraju voditi računa o svojoj ishrani, ne samo kada su u trening kampu, već tokom cijelog života. Znaju da moraju dobro da se odmore i poštuju sve sate spavanja."
Lago navodi da se "današnji fudbaleri bolje brinu o sebi nego ikad prije".
"Najbolji igrači su sami po sebi prava preduzeća i svi imaju malu armiju saradnika: fizioterapeute, rehabilitacijske stručnjake, kondicione trenere, nutricioniste, a postoji i veća profesionalizacija njihovog svakodnevnog rada."
Ova promjena sada ima veze s onim što se smatra prihvatljivim na terenu.
"Nema sumnje da se o fudbalerima sada mnogo bolje brine nego u drugim vremenima", kaže dr. Peidro.
"Uporedimo Maradonu sa Messijem. Maradona je živio u vremenu kada se morao boriti protiv strašnih udaraca koje je dobijao od rivala, a koje su ljudi smatrali nečim prirodnim", dodaje argentinski kardiolog.
"Bio sam Maradonin doktor i vidio sam ga kako izlazi na teren s otečenim gležnjevima i modricama na koljenima, nešto što se očigledno mnogo rjeđe događa danas. Messi je, na primjer, u poređenju s Maradonom, morao igrati u eri u kojoj se ovakve povrede ne odobravaju."
"Isključenja se vrše, a cijela fudbalska zajednica smatra da je jako loše što bi Messi mogao biti pogođen. Mislim da su to čak dva različita sporta, onaj koji se igrao u prethodnoj eri i onaj u ovoj."
Maradona je proživio vrijeme kada se morao boriti protiv strašnih udaraca koje je primao od rivala, a koje su ljudi smatrali nečim prirodnim.
Manja brzina znači više mudrosti
Stariji igrači su obično manje brzi, ali ono što im nedostaje u eksplozivnosti (odlične promjene brzine i skokovi) često nadoknađuju razumijevanjem igre.
„Znamo neke veoma zanimljive stvari o ovome“, objašnjava Lago, pozivajući se na jednu od svojih studija.
"Igrači koji postižu najbolje rezultate u svim kategorijama fizičkih performansi su najmlađi, posebno oni od 18 do 21 godine. Ovo je njihov vrhunac fizičkih performansi; oni su ti koji najviše trče i izvode najintenzivnije akcije, skokove, sprinteve i ubrzanja", objašnjava Lago.
Od 30. ili 31. godine dolazi do značajnog pada fizičkih performansi, koji postaje još izraženiji od 35. godine, dodaje on.
"Ali ono što je zaista upečatljivo jeste da kada analizirate tehničke i taktičke performanse, odnosno broj dodavanja, uspješnih dodavanja, broj dodavanja koja prelaze liniju igre, broj dvoboja jedan na jedan koje igrači pobjeđuju, linija ima suprotan smjer."
"Stariji igrači prave više dodavanja, uspješnije ih izvode, probijaju više linija svojim dodavanjima, što znači da kompenziraju svoj određeni pad fizičkih performansi mogućim boljim razumijevanjem igre koje ih čini boljim od mlađih igrača u smislu donošenja odluka i tehničkog izvođenja."
Iskustvo također može zaštititi starije nogometaše u još jednom ključnom aspektu: prevenciji povreda. Stariji igrači su skloniji povredama, koje, prema Lagu, zavise od tri varijable: godina, odigranih minuta i sreće.
"Znamo da što više minuta igrate, veća je vjerovatnoća da ćete se povrijediti. Zato veliki igrači, nakon određene dobi, razumiju kada trebaju igrati i biraju trenutke za koje vjeruju da su najvažniji kako bi pružili svoju najbolju igru", kaže španski stručnjak.
"Ovo je znak zrelosti, jer oni razumiju da se ne radi o tome da se uvijek daje 100%, već da svaki trenutak igre zahtijeva drugačiji nivo truda. Toliko su dobri jer su u stanju dešifrirati igru i razumjeti šta je potrebno u svakom trenutku."
Tu je i faktor sreće.
"Srećom, Messi, Ronaldo i Modrić su pretrpjeli malo povreda, posebno ozbiljnih", ističe Lago.
Dr. Peidro ističe da "fudbaleri koji dostignu ove godine nisu imali ozbiljnih povreda, ili su imali dovoljno sreće da ne dožive prelom ili rupturu ligamenata, stvari koje nažalost također utječu na rano napuštanje sporta."
Meksički golman Guillermo Ochoa igra na svom šestom Svjetskom prvenstvu, rekord koji dijeli s Cristianom Ronaldom i Messijem.
Motivacija i psihologija
Ličnost i motivacija svakog igrača također igraju centralnu ulogu u dužini njihove karijere.
„Postoje određeni slučajevi koji se razlikuju od norme. Kada analizirate Cristiana Ronalda, na primjer, i vidite njegov nivo profesionalnosti, razumijete zašto je u stanju održati takvu dugovječnost. On je neko koga bih koristio kao uzor u smislu da se cijeli njegov život vrti oko fudbala i postizanja najboljeg stanja pripreme“, ističe Lago.
"I postoji još jedan aspekt, psihološke prirode. Cristiano Ronaldo, kada je davao izjave, rekao je da je nastavio igrati jer je bio motivisan. Želio je nastaviti igrati."
Messi je, sa svoje strane, u maju argentinskoj štampi rekao: "Volim igrati fudbal i igrat ću to sve dok više ne budem mogao."
Peidro naglašava važnost onoga što on naziva "psihofizičkom pripremom".
"Kažem psihofizički jer postoje sportisti koji se fizički mogu nositi s ovim situacijama, ali to ne mogu učiniti psihički, jer se ne mogu osloboditi drugih aspekata života, poput gledanja kako im djeca odrastaju, druženja s prijateljima i porodicom i drugačijeg života bez strašnog tereta obaveza koje ima profesionalni fudbaler."
Kada analizirate Cristiana Ronalda i vidite njegov nivo profesionalnosti, shvatit ćete zašto je u stanju održati takvu dugovječnost.
Stariji igrači svojom motivacijom i iskustvom često imaju i psihološki utjecaj na ostatak svog tima.
Kontrolisanje pritiska konkurencije je ključno. Psihološko prilagođavanje, ni previše nervozno ni previše smireno, je apsolutno neophodno, ističe Lago.
"I igrači koji su mnogo puta prošli kroz tu situaciju odlično razumiju kako imati samokontrolu."
"Modrić, Messi, Ronaldo su igrači koji pomažu svojim saigračima, ne samo u sportskom aspektu, već i u psihološkim prilagođavanjima. A to će, u takmičenju s tako kratkim rasporedom kao što je Svjetsko prvenstvo, gdje se u nokaut fazi igra za sve u vrlo kratkom vremenu, biti odlučujuće."
"Stoga bih očekivao da vidim najbolju verziju veteranskih igrača ne u grupnoj fazi Svjetskog prvenstva, već kako takmičenje bude odmicalo. Obratimo pažnju ne samo na ono što rade s loptom, već i na ono što rade kada je lopta mirna, na ono što govore, na ono što ohrabruju, jer je za mene to veliki pokazatelj izvrsnosti igrača koji je dostigao određene godine."
Spavanje, prehrana, tehnike oporavka, pametni prsluci...
Šta mladi fudbaler koji želi nastaviti takmičenje na visokom nivou nakon 35. godine treba imati na umu prije svega?
"Trebao bih da cijeli svoj život vrtim oko fudbala. To ima veze s onim što jedem, šta spavam, šta treniram, šta prestajem raditi kako bih ostao apsolutno fokusiran na fudbal", zaključuje profesor Lago.
"Također morate prihvatiti da ovo ima svoju cijenu. Naravno, ne možete jesti šta želite. Ne možete izlaziti noću koliko god želite."
"I ne biste trebali gubiti vrijeme na stvari koje ne možete kontrolirati, poput sreće, hoće li me pozvati ili hoće li me taj tim potpisati. Morate usmjeriti svu svoju pažnju na ono što ovisi o vama i oko toga izgraditi način života. Mislim da je ovo najbolji savjet koji možete dati mladom igraču."