Dario Gjergja 14. je selektor u historiji muške košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine, nakon što je odlukom Upravnog odbora Košarkaškog saveza BiH imenovan na ovu funkciju prošlog mjeseca.
Kao što su pokazale dvije uvodne utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2027, u kojima smo izgubili od Turske i Srbije, 50-godišnji Gjergja ne samo da "ganja" rezultat, nego je istovremeno prisiljen na značajne promjene u igračkom kadru s obzirom na odsustvo nekih od vodećih košarkaša.
Pored toga, hrvatski stručnjak stigao je na mjesto Adisa Bećiragića koji je odveo BiH na dva uzastopna evropska prvenstva te na ovogodišnjem na Kipru izborio drugi krug Eurobasketa, nakon 33 godine čekanja.
Bećiragić je tako krenuo stopama svog bivšeg učitelja, Mirze Delibašića, prvog i do sada najuspješnijeg trenera na klupi BiH.
Pod vodstvom legendarnog Kinđeta (a Bećiragić je tada bio reprezentativac), BiH je ratne 1993. senzacionalno izborila plasman na završnicu Evropskog prvenstva kroz dodatne kvalifikacije.
Potom se pobrinula za još jedan podvig, osvajanjem osmog mjesta na Eurobasketu u Njemačkoj.
Podvig u Njemačkoj
Osmo mjesto iz 1993. i do danas je ostao najbolji rezultat bh. reprezentativne košarke, mada ostvaren u gotovo nemogućim uvjetima.
Poslije Kinđeta, u jednom mandatu na klupi BiH je sjedio Faruk Kulenović, trener iz Hrvatske.
Potom je na red došla era bivšeg Delibašićevog saigrača iz najslavijih dana Bosne, Sabita Hadžića, koji nas je tri puta zaredom odveo na završnicu Evropskog prvenstva.
No, niti jednom u ta tri navrata (1997, 1999, 2001), kao uostalom, ni u godinama koje su slijedile, drugi krug Eurobasketa nije bio dostižan za “Zmajeve”.
Hadžića je naslijedio još jedan poznati bosnaš, Draško Prodanović, potom su po jedan mandat na klupi BiH proveli Mensur Bajramović, Nenad Marković, potom ponovo Bajramović te, još jednom, Hadžić.
Okušao se na klupi “Zmajeva” i slavni hrvatski igrač i trener Aleksandar Petrović kome ni tri pobjede u prvoj fazi Evropskog prvenstva 2013. u Sloveniji nisu bile dovoljne da nas odvede u “začarani” drugi krug.
Dvije godine kasnije, na Eurobasketu 2015. u Francuskoj vodio nas je čuveni Crnogorac Duško Ivanović, posljednji koji nas je odveo na evropsku završnicu do 2022. godine.
Euforija zbog Vujoševića
Pokušaj sa Damirom Mulaomerovićem u narednom ciklusu završen je, nažalost, neuspjehom.
Euforiju je izazvao dolazak još jednog velikog trenerskog imena, Duška Vujoševića, koji nas je, nakon reorganizacije takmičenja pod okriljem Međunarodne košarkaške federacije (FIBA), poveo u prve kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo (do tada su se učesnici SP-a određivali na osnovu rezultata na završnicama kontinentalnim šampionata).
Uspjeli smo pod vodstvom popularnog Duleta, koji je najveću slavu stekao kao trener beogradskog Partizana, izboriti drugi krug kvalifikacija.
No, u finišu kvalifikacija, Vujošević je zbog zdravstvenih problema bio prisiljen odstupiti.
Naslijedio ga je jednako čuveni Jasmin Repeša.
Čapljinac koji je trenersku karijeru izgradio u Hrvatskoj, trajao je koliko i završnica kvalifikacija za SP, odnosno samo dvije utakmice.
Bio je to znak za čelnike KSBiH da se ponovo okrenu domaćim kadrovima.
Izbor je pao na Vedrana Bosnića, bivšeg juniora KK Bosna, koji je nakon bogate igračke karijere u inozemstvu, pokazao značajan trenerski potencijal, između ostalog kao selektor Švedske.
Ostavka Bosnića
Njegov mandat je obilježio plasman na Evropsko prvenstvo 2022 (prolongirano za godinu zbog pandemije koronavirusa), prvo na kojem smo igrali nakon duže pauze.
No, Bosnić nije vodio “Zmajeve” na završnici u Njermačkoj, jer je naprasno podnio ostavku zbog nesporazuma s Kancelarijom Košarkaškog saveza BiH.
Rješenje je pronađeno u imenovanju Bećiragića koji je na Eurobasketu 2022. postigao dvije pobjede u grupi, uključujući trijumf nad tada aktuelnim evropskim prvakom Slovenijom, ali to nije bilo dovoljno za proboj u drugi krug.
No, to je nadoknadio u septembru ove godine, na Kipru, gdje smo u grupi savladali domaći Kipar, Grčku te Gruziju i izborili osminu finala, gdje smo također bili blizu senzacije protiv Poljske.
No, pamtit će se i ovaj Bećiragićev rezultat, proboj među 16, što će svakom narednom selektoru biti cilj kojem mora težiti i po kojem će se mjeriti njegov uspjeh.
Bajramović i Hadžić
Mensur Bajramović i Sabit Hadžić po dva puta vodili reprezentaciju BiH u odvojenim mandatima.
Pamti se i kratkotrajni boravak na klupi (dvije utakmice u septembru 2018. godine u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo) Jasmina Repeše nakon što se, zbog zdravstvenih problema, neočekivano povukao Duško Vujošević.
SVI SELEKTORI
1993. Mirza Delibašić
1993–1995. Faruk Kulenović
1995–2001. Sabit Hadžić
2001–2003. Draško Prodanović
2004–2005. Mensur Bajramović
2006–2007. Nenad Marković
2008–2010. Mensur Bajramović
2010–2011. Sabit Hadžić
2012–2013. Aleksandar Petrović
2014–2015. Duško Ivanović
2016. Damir Mulaomerović
2017–2018. Duško Vujošević
2018. Jasmin Repeša (privremeno)
2018–2022. Vedran Bosnić
2022-2025. Adis Bećiragić
2025. Dario Gjergja
NASTUPI BiH NA EVROPSKOM PRVENSTVU
2025. Eurobasket drugi krug (13. mjesto)
2022. Eurobasket prvi krug
2015. Eurobasket prvi krug
2013. Eurobasket prvi krug
2011. Eurobasket prvi krug
2005. Eurobasket prvi krug
2003. Eurobasket prvi krug
2001. Eurobasket prvi krug
1999. Eurobasket prvi krug
1997. Eurobasket prvi krug
1993. Eurobasket drugi (8. mjesto)