Hat-trick - kada igrač postigne tri gola (isključujući jedanaesterac) u jednoj utakmici - veliko je postignuće u nogometu.
Taj se podvig još više cijeni kada se postigne na najvećoj sportskoj pozornici, Svjetskom prvenstvu.
Američki napadač Bert Patenaude zabilježio je prvi hat-trick na Svjetskom prvenstvu, postigavši svatri gola u pobjedi Sjedinjenih Američkih Država protiv Paragvaja od 3:0 u grupnoj fazi prvog turnira 1930. u Urugvaju.
Tada 20-godišnjak iz Fall Rivera u Massachusettsu bio je najmlađi igrač u 16-članoj američkoj reprezentaciji koja je završila treća iza drugoplasirane Argentine i domaćina i prvaka Urugvaja.
Devedeset dvije godine kasnije, na Svjetskom prvenstvu 2022., Francuz Kylian Mbappe postao je tek drugi nogometaš koji je postigao hat-trick u finalu Svjetskog prvenstva, priključivši se Englezu Geoffu Hurstu iz 1966.
Za razliku od Hursta, Mbappeova tri gola postignuta su u porazu, jer su Francuzi izgubili od Lionela Messija i Argentine na jedanaesterce, prenosi ESPN.
Među strijelcima tri gola u jednom meču je i legendarni Mostarac, nekadašnji napadač Veleža Dušan Bajević koji je to ostvario 18. juna 1974. kao reprezentativac Jugoslavije u pobjedi od 9:0 protiv Zaira u grupnoj fazi
Upravo se Messi se priključio igračima s hat-trickom na Svjetskom prvenstvu 2026., postigavši tri gola protiv Alžira u grupnoj fazi.
U nastavku su svi hat-trickovi u historiji Svjetskog prvenstva u nogometu:
16. juni 2026: Lionel Messi (Argentina) u pobjedi od 3:0 protiv Alžira u grupnoj fazi
18. decembar 2022: Kylian Mbappe (Francuska) u neriješenom rezultatu 3:3 protiv Argentine u finalu (izgubili na jedanaesterce)
6. decembar 2022: Gonçalo Ramos (Portugal) u pobjedi od 6:1 protiv Švicarske u osmini finala
24. juni 2018: Harry Kane (Engleska) u pobjedi od 6:1 protiv Paname u grupnoj fazi
15. juni 2018: Cristiano Ronaldo (Portugal) u neriješenom rezultatu 3:3 protiv Španije u grupnoj fazi
25. juni 2014: Xherdan Shaqiri (Švicarska) u pobjedi od 3:0 protiv Hondurasa u grupnoj fazi
16. juni 2014: Thomas Müller (Njemačka) u pobjedi od 4:0 protiv Portugala u grupnoj fazi
17. juni 2010: Gonzalo Higuain (Argentina) u pobjedi od 4:1 protiv Južne Koreje u grupnoj fazi
10. juni 2002.: Pauleta (Portugal) u pobjedi od 4:0 protiv Poljske u grupnoj fazi
1. juni 2002: Miroslav Klose (Njemačka) u pobjedi od 8:0 protiv Saudijske Arabije u grupnoj fazi
21. juni 1998: Gabriel Batistuta (Argentina) u pobjedi od 5:0 protiv Jamajke u grupnoj fazi
28. juni 1994: Oleg Salenko* (Rusija) u pobjedi od 6:1 protiv Kameruna u grupnoj fazi
21. juni 1994: Gabriel Batistuta (Argentina) u pobjedi od 4:0 protiv Grčke u grupnoj fazi
23. juni 1990: Tomas Skuhravy (Čehoslovačka) u pobjedi od 4:1 protiv Kostarike u osmini finala
17. juni 1990: Michel (Španija) u pobjedi od 3:1 protiv Južne Koreje u grupnoj fazi
18. juni 1986: Emilio Butragueno* (Španija) u pobjedi od 5:1 protiv Danske u osmini finala
15. juni 1986: Igor Belanov (Sovjetski Savez) u porazu od 3:4 protiv Belgije u osmini finala
11. juni 1986: Gary Lineker (Engleska) u pobjedi od 3:0 protiv Poljske u grupnoj fazi
8. juni 1986: Preben Elkjaer (Danska) u pobjedi od 6:1 protiv Urugvaja u grupnoj fazi
5. juli 1982: Paolo Rossi (Italija) u pobjedi od 3:2 protiv Brazila u drugoj grupnoj fazi
28. juni 1982: Zbigniew Boniek (Poljska) u pobjedi od 3:0 protiv Belgije u drugoj grupnoj fazi
20. juni 1982.: Karl-Heinz Rummenigge (Zapadna Njemačka) u pobjedi od 4:1 protiv Čilea u grupnoj fazi
15. juni 1982: Laszlo Kiss (Mađarska) u pobjedi od 10:1 protiv El Salvadora u grupnoj fazi
11. juni 1978: Teofilo Cubilas (Peru) u pobjedi od 4:1 protiv Irana u grupnoj fazi
3. juni 1978: Rob Rensenbrik (Nizozemska) u pobjedi od 3:0 protiv Irana u grupnoj fazi
19. juni 1974: Andrzej Szarmach (Poljska) u pobjedi od 7:0 protiv Haitija u grupnoj fazi
18. juni 1974: Dušan Bajević (Jugoslavija) u pobjedi od 9:0 protiv Zaira u grupnoj fazi
10. juni 1970: Gerd Muller (Zapadna Njemačka) u pobjedi od 3:1 protiv Perua u grupnoj fazi
7. juni 1970: Gerd Muller (Zapadna Njemačka) u pobjedi od 5:2 protiv Bugarske u grupnoj fazi
30. juli 1966: Geoff Hurst (Engleska) u pobjedi od 4:2 protiv Zapadne Njemačke u finalu
23. juli 1966: Eusebio* (Portugal) u pobjedi od 5:3 protiv Južne Koreje u četvrtfinalu
3. juni 1962: Florian Albert (Mađarska) u pobjedi od 6:1 protiv Bugarske u grupnoj fazi
28. juni 1958: Just Fontaine* (Francuska) u pobjedi od 6:3 protiv Zapadne Njemačke u utakmici za treće mjesto
24. juni 1958: Pele (Brazil) u pobjedi od 5:2 protiv Francuske u polufinalu
8. juni 1958: Just Fontaine (Francuska) u pobjedi od 7:3 protiv Paragvaja u grupnoj fazi
26. juni 1954: Josef Hugi (Švicarska) u porazu od Austrije 7:5 u četvrtfinalu
26. juni 1954: Theodor Wagner (Austrija) u pobjedi od 7:5 protiv Švicarske u četvrtfinalu
23. juni 1954: Max Morlock (Zapadna Njemačka) u pobjedi od 7:2 protiv Turske u grupnoj fazi
20. juni 1954: Burhan Sargin (Turska) u pobjedi od 7:0 protiv Južne Koreje u grupnoj fazi
20. juni 1954: Sandor Kocsis* (Mađarska) u pobjedi od 8:3 protiv Zapadne Njemačke u grupnoj fazi
19. juni 1954: Carlos Borges (Urugvaj) u pobjedi od 7:0 protiv Škotske u grupnoj fazi
19. juni 1954: Erich Probst (Austrija) u pobjedi od 5:0 protiv Čehoslovačke u grupnoj fazi
17. juni 1954: Sandor Kocsis (Mađarska) u pobjedi od 9:0 protiv Južna Koreja u grupnoj fazi
9. juli 1950: Ademir* (Brazil) u pobjedi od 7:1 protiv Švedske u završnici grupne faze
2. juli 1950: Oscar Miguez (Urugvaj) u pobjedi od 8:0 protiv Bolivije u završnici grupne faze
12. juni 1938: Harry Andersson (Švedska) u pobjedi od 8:0 protiv Kube u četvrtfinalu
12. juni 1938: Gustav Wetterstorm (Švedska) u pobjedi od 8:0 protiv Kube u četvrtfinalu
5. juni 1938: Leonidas (Brazil) u pobjedi od 6:5 protiv Poljske u osmini finala
5. juni 1938: Ernst Wilimowski* (Poljska) u porazu od 5:6 protiv Brazila u osmini finala
3. juni 1934: Oldrich Nejedly (Čehoslovačka) u pobjedi od 3:1 protiv Njemačke u polufinalu
27. maj 1934: Edmund Cohen (Njemačka) u pobjedi od 5:2 protiv Belgije u osmini finala
27. maj 1934: Angelo Schiavio (Italija) u pobjedi od 7:1 protiv Sjedinjenih Američkih Država u osmini finala
27. juli 1930: Pedro Cea (Urugvaj) u pobjedi od 6:1 protiv Jugoslavije u polufinalu
19. juli 1930: Guillermo Stabile (Argentina) u pobjedi od 6:3 protiv Meksika u grupnoj fazi
17. juli 1930: Bert Patenaude (Sjedinjene Američke Države) u pobjedi od 3:0 protiv Paragvaja u grupnoj fazi
*Postigli četiri gola